Program

Zavisnost od lekova

Poslednjih godina zavisnost od lekova postaje sve učestaliji problem. Najčešće počinje kao vid upotrebe u svrhe lečenja, prerasta u zloupotrebu, a potom i u zavisnost. Podaci sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu govore da svaka četvrta ili peta osoba starosti između 20 i 25 godina povremeno ili svakodnevno uzima neki od lekova iz grupe sedativa. U Srbiji se godišnje proda oko 7 miliona pakovanja lekova za smirenje. Podaci govore u prilog tome da su žene nešto podložnije razvoju zavisnosti od lekova, često kao posledice zloupotrebe zbog lečenja neke druge bolesti. Lekovi se često koriste kao „prva pomoć“, legitimni su i legalni, društveno prihvatljiviji od alkohola i droga, te problem zbog zloupotrebe lekova može duže ostati nezapažen ili mu se ne pridaje toliki značaj.

Anksiolitici, odnosno lekovi za smirenje imaju visok adiktivni potencijal, odnosno potencijal da stvore zavisnost, ukoliko dođe do zloupotrebe. Zloupotreba je svako uzimanje leka mimo preporuke i dalje kontrole lekara.

Kao i kod nekih drugih zavisnosti, zavisnost od lekova takođe ima psihičku i fizičku komponentu. Fizički, organizam je navikao na prisisustvo određenih supstanci (u ovom slučaju lekova) i kada se lekovi ne unose „redovno“ javljaju se i fizički simptomi. Psihološki, u pozadini je neodoljiva želja, potreba, pulzija, da se lek/lekovi unesu kako bi se osoba psihički bolje osećala.

Kao posledica zavisnosti od lekova javlja se pad funkcionisanja na dnevnom nivou, narušen je kvalitet života, zanemaruju se obaveze, porodica, profesionalne aktivnosti, gube se prioriteti i funkcionisanje postaje usmereno prvenstveno na nabavljanje i konzumaciju lekova.

Dalje se razvijaju i rizici od tzv. politoksikomanije, odnosno zavisnosti od više supstanci. Tako se često kombinuju lekovi za smirenje sa alkoholom, zarad pojačavanja efekta, što može biti veoma opasno, pa i ugroziti život.

Najčešće se zloupotrebljavaju lekovi iz grupe benzodijazepina, odnosno lekova za smirenje, poput bensedina, bromazepama, lorazepama, ksalola i dr. Česta je situacija da se ovi lekovi počnu uzimati zbog simptoma poput napetosti, anksioznosti, umora, nesanice, često prepisani i od strane lekara, ili su pak prepisani zbog lečenja neke druge bolesti, ali vremenom stvari izmaknu kontroli. Lekovi iz ove grupe daju efekat mišićne opuštenosti, ublažavanja bola, usporavanja vitalnih funkcija, psihičke rasterećenosti. Zbog takvog privlačnog efekta česta je i zloupotreba u vidu prekomernog konzumiranja, povećanja doze, uzimanja lekova „na svoju ruku“. Kako se telesna i psihička zavisnost počnu razvijati, javlja se i potreba za sve većom dozom, a prilikom pokušaja smanjenja količine javlja se i telesni apstinencijalni sindrom. Navedene neprijatnosti se zaustavljaju uzimanjem nove doze. Tako se ulazi u začarani krug zavisnosti.

Drugi programi i usluge

Lečenje alkoholizma

Alkoholizam je najrasprostranjenija bolest zavisnosti (10-15 % odrasle populacije) i u značajnoj meri utiče na povećanu smrtnost stanovništva.

Ako se zloupotreba alkohola upražnjava često i duži vremenski period, dolazi do razvoja zavisnosti. Pod zavisnošću podrazumevamo da se pojedinac nalazi u bolesnom odnosu prema alkoholu i da ne može više da kontroliše upotrebu alkohola. Takvoj osobi alkohol je potreban kako bi održala telesnu i duševnu ravnotežu.
Najprikladnija definicija alkoholizma bi glasila: „Alkoholizam je svako ponovljeno pijenje alkohola, bez obzira na količinu i učestalost koje stvara određene probleme i teškoće (zdravstvene i/ili socijalne), znak je alkoholizma i zahteva stručnu pomoć.“

Pročitajte više

Lečenje narkomanije

Problem narkomanije je veoma kompleksan. U suštini radi se o teškoj hroničnoj bolesti mozga koja zahteva stručnu medicinsku pomoć.

Bolesti zavisnosti predstavljaju sociopatološki fenomen koji karakterišu, kao bolest, pre svega fizička ili psihička, ili psihička i fizička zavisnost, nastale kao posledica ponovnog i čestog unošenja u organizam prirodnih ili veštačkih psihoaktivnih supstanci (PAS). Rezultat ovakvog unošenja PAS u organizam je njegovo adaptiranje na njih, tako da one postaju sastavni deo metabolizma i javlja se određeni oblik zavisnosti.
Pod drogom se podrazumeva svaka supstanca biljnog ili sintetičkog porekla koja, kada se unese u organizam, može da modifikuje jednu ili više njegovih funkcija i da nakon ponovljene upotrebe dovede do stvaranja psihičke i/ili fizičke zavisnosti.

Pročitajte više

Odvikavanje od pušenja

Šteta koju pušenje nanosi ljudskom telu je višestruka. Ono utiče na čovekovo zdravlje u celini, a odgovorno je za nastanak velikog broja oboljenja.

Najčešća oboljenja u vezi sa pušenjem su: širok spektar kancerogenih oboljenja, srčanih oboljenja, infarkta, komplikacija u trudnoći, hronične opstruktivne pulmonalne bolesti (COPD), i mnogih drugih bolesti. Pušenje je povezano sa kancerima usta, pharynx, larynx, esophagus, stomaka, cervix, pankreasa, bubrega, urethra and bladder. Stopa smrtnosti od raka kod pušača je dva puta veća nego kod nepušača, a među teškim pušačima, ta stopa je i do četiri puta veća.

Pročitajte više

Zavisnost od kocke

Kockanje samo po sebi nije društveni poremećaj, nego to postaje onda kada prestane da bude igra i nametne se kao stalni obrazac ponašanja ljudi.

1. Preokupiranost – osoba često misli o kockanju, bez obzira na to da li se radi o prošlom, budućem ili zamišljenom kockanju
2. Tolerancija (podnošenje) – kao i sa tolerancijom na psihoaktivne supstance, osoba pravi sve veće ili sve češće uloge kako bi doživela isto “uzbuđenje”
3. Povlačenje, odustajanje – osećaj uznemirenosti ili razdražljivosti povezan sa pokušajima da se prekine ili smanji kockanje
4. Bežanje od problema – osoba se kocka da popravi raspoloženje ili pobegne od problema
5. Navaljivanje – osoba pokušava da povrati gubitke na kocki sa još više kockanja
6. Laganje – osoba pokušava da prikrije razmere svog kockanja laganjem porodice, prijatelja ili terapeuta
7. Gubitak kontrole – osoba bezuspešno pokušava da smanji kockanje
8. Nelegalne radnje – osoba krši zakon sa ciljem da dođe do novca potrebnog za kockanje ili povrati novac izgubljen na kocki. Ovo može uključivati dela krađe, pronevere, prevare ili falsifikovanja
9. Rizikovanje odnosa sa značajnim ljudima – osoba nastavlja sa kockanjem uprkos riziku da izgubi partnera, posao ili drugu značajnu priliku
10. Vraćanje dugova – osoba se okreće porodici, prijateljima ili trećoj osobi za finansijsku pomoć za otplaćivanje dugova nastalih kockanjem

Pročitajte više

Zavisnost od interneta

U poslednjih deceniju-dve broj zavisnika od interneta je u porastu. Procenjuje se da svaki osmi korisnik interneta ima neke od znakova zavisnosti od interneta.

Bolnica Vita pruža stručnu pomoć i sve potrebne informacije ljudima kojima je potrebno lečenje zavisnosti od interneta. Lečenje obuhvata individualnu i porodičnu psihoterapiju i zasniva se na primeni najsavremenijih tehnika i metoda sistemske porodične i kognitivno bihejvioralne terapije.

Takođe, u bolnici Vita pružamo usluge edukacije i savetovanja u vezi sa problemima koje upotreba interneta donosi, kao što su: suočavanje sa sajber-aferama, zavisnost od pornografije, zavisnost od video igara, kompulsivna kupovina preko interneta. Roditelji mogu dobiti sve potrebne informacije oko bezbednog korišćenja kompjutera i interneta za svoju decu.

Važno je istaći da, pored svega navedenog, pružamo stručnu pomoć u vezi sa problemima koji su Vas doveli ili Vas mogu dovesti do zavisnosti od interneta, kao što su: ansioznost, depresija, socijalne fobije, problematično pijenje, kockanje ili korišćenje psihoaktivnih supstanci, kao i drugi zdravstveni problemi.

Pročitajte više

Depresija, anksioznost i psihijatrijski poremećaji

Depresija je bolest raspoloženja koja zahvata i telo i misli. To nije trenutno i prolazno neraspoloženje ili bezvoljnost, već medicinski pojam koji zahteva lečenje i adekvatan pristup.

Depresija se može javiti i nevezano za neke događaje koji bi bili potencijalni okidači za ispoljavanje depresivne simptomatologije. Međutim, isto tako se depresija može i javiti posledično.

Na primer, izloženost hroničnom stresu menja funkciju i građu mozga i mnoge se depresije mogu objasniti akumulacijom štetnog delovanja stresa. I tu konstitucija ima važnu ulogu jer određuje pod kojim teretom i nakon koliko vremena će se psihički sistem slomiti.

Strepnja i različiti strahovi znak su anksioznih poremećaja. Strah i strepnja oduvek su postojali i oni su važan deo ljudskog postojanja. Normalni strahovi i strepnje pomažu nam da izbegnemo neugodne i opasne situacije i stoga imaju „signalnu“ odnosno „alarmnu“ ili pak „adaptivnu“ (prilagodljivu) funkciju.

Kada strahovi i strepnje počinju dominirati i upravljati nečijim životom, kada ometaju porodični, društveni i poslovni život, tada govorimo o anksioznim poremećajima. Kada dođe do ovog poremećaja, osoba živi u napetom iščekivanju da će se nešto strašno dogoditi. Crne misli i zabrinutost guše radost življenja.

Savremeni način života (stalna izloženost stresu, pritisku, svakodnevnim obavezama, prevelikom broju informacija; nestabilne socio-ekonomske prilike i dr.) može uticati na mentalno zdravlje ljudi. Poslednjih godina primećen je trend porasta različitih mentalnih poremećaja.

Pročitajte više

Promene u ponašanju kod adolescenata

Problemi prilagođavanja u školi, problemi u učenju, loša komunikacija sa članovima porodice (od izolovanosti do agresivnosti), zloupotreba alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci, preterano korišćenje interneta (video igara, društvenih mreža i sl.), samo su neke od promena u ponašanju u adolescenciji koje mogu naneti nesagledive posledice adolescentima i članovima njihovih porodica.

Težina ovih promena meri se perzistentnošću prilikom pokušaja njihovog rešavanja.

Stoga je rešavanju ovakvih problema potrebno pristupiti na svim nivoima, što često obuhvata psihoterapijski rad sa adolescentom, ali i njegovom porodicom. Nekada je u rešavanju datog poremećaja neophodno uvesti i odgovarajuću medikamentoznu terapiju.

U bolnici Vita, najbolji rezultati se postižu kroz kontinuirani individualni ili grupni tretman adolescenta i porodice.

Pročitajte više

Dodatne usluge

U ostale usluge koje pružamo spada:

  • davanje Depo injekcije Esperala
  • davanje Depo injekcije Nalorexa
  • ugrađivanje implanta Nalorexa
  • dijagnostika zavisnosti
  • porodična i grupna terapija
  • savetovanje i konsultacije
  • individualni razgovori
  • lekarski/specijalistički pregledi
  • urinsko testiranje

Inetrvencije

koje se u bolnici Vita koriste u radu sa pacijentima sa problemima zavisnosti od lekova:

Specijalistički pregled i dijagnostika

Individualno prilagođeni protokoli lečenja

Porodična terapija

Komforna detoksikacija organizma u bolničkim i ambulantnim uslovima

Rehabilitacija i resocijalitzacija sa ciljem poboljšanja kvaliteta života

Produženi bolnički boravak u stacionarnim i terapisjki kontrolisanim uslovima

Grupna i individualna psihoterapija podrške

Savetovanje i konsultacije

U našoj ustanovi lečenje zavisnosti od lekova podrazumeva postepeno, kontrolisano smanjenje dnevne doze, uz medicinski nadzor i kontinuirano praćenje od strane lekara. Medikamentozna terapija je individualno prilagođena za svakog pacijenta.

Osim smanjenja doze lekova na koje je razvijena zavisnost, u tretmanu se koristi i simptomatska terapija. Kasnije, u skladu sa potrebama i kapacitetima pacijenata predlaže se neki od naših rehabilitacionih i psihoterapijskih programa.

Pristup je individualan i multidisciplinaran. Ne tretiramo samo lekovima, već akcenat stavljamo na čoveka kao celinu.

Kontakt

Pišite, pozovite, dođite

Adresa

Aleksandra Tišme 7
21000 Novi Sad

Radno vreme

Radni dani: 08-20 h
Vikend: 09-15 h

Pratite nas na društvenim mrežama

Bolnica Vita

Centar Vita

4 + 3 =