Program

Promene u ponašanju kod adolescenata

Problemi prilagođavanja u školi, problemi u učenju, loša komunikacija sa članovima porodice (od izolovanosti do agresivnosti), zloupotreba alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci, preterano korišćenje interneta (video igara, društvenih mreža i sl.), samo su neke od promena u ponašanju u adolescenciji koje mogu naneti nesagledive posledice adolescentima i članovima njihovih porodica.

Težina ovih promena meri se perzistentnošću prilikom pokušaja njihovog rešavanja.

Stoga je rešavanju ovakvih problema potrebno pristupiti na svim nivoima, što često obuhvata psihoterapijski rad sa adolescentom, ali i njegovom porodicom. Nekada je u rešavanju datog poremećaja neophodno uvesti i odgovarajuću medikamentoznu terapiju.

U bolnici Vita, najbolji rezultati se postižu kroz kontinuirani individualni ili grupni tretman adolescenta i porodice.

Poremećaji u ponašanju, koji se nešto češće viđaju kod adolescenata muškog pola, remete odnose adolescenta sa svojim okruženjem.

Adolescenti koji imaju neki vid poremećaja u ponašanju nemaju sposobnost dobre kontrole, odnosno samoregulacije svojih emocija i ponašanja, što je preduslov za uspešnu društvenu adaptaciju.

Ovaj deficit u samoregulaciji oblikovan je biološkom ranjivošću (npr. temperamentom, genetikom), kao i razvojnim faktorima – pre svega porodičnim funkcionisanjem.

Znaci koji ukazuju na postojanje poremećaja u ponašanju uključuju:

  • maliciozno laganje
  • krađe
  • bežanje iz škole
  • promiskuitet
  • prkošenje autoritetu
  • izraženu impulsivnost i agresivnost (pretnje, maltretiranje, nasilje, vandalizam)

Ovakva ponašanja ne treba zanemariti i u slučaju njihovog javljanja potrebno je obratiti se stručnjaku. Poremećaji u ponašanju nisu samo problem za porodicu i pojedinca, već i za školu (druge učenike, školsko osoblje) kao i za celokupnu lokalnu zajednicu.

Oni koji su pogođeni poremećajima u ponašanju adolescenata (roditelji, drugovi, profesori, sportski trener, rodbina…) mogu pružiti važne informacije, kao što su vreme nastajanja problema, vrsta ponašanja (npr. agresivno) i faktori koji su bili od uticaja.

To omogućava stručnjacima da procene uticaj adolescentovog ponašanja na okolinu i obrnuto: Na koga utiče ovo ponašanje? U kojim situacijama dolazi do njegovog ispoljavanja? Kada i kako se obično javlja?

Drugi programi i usluge

Lečenje alkoholizma

Alkoholizam je najrasprostranjenija bolest zavisnosti (10-15 % odrasle populacije) i u značajnoj meri utiče na povećanu smrtnost stanovništva.

Ako se zloupotreba alkohola upražnjava često i duži vremenski period, dolazi do razvoja zavisnosti. Pod zavisnošću podrazumevamo da se pojedinac nalazi u bolesnom odnosu prema alkoholu i da ne može više da kontroliše upotrebu alkohola. Takvoj osobi alkohol je potreban kako bi održala telesnu i duševnu ravnotežu.
Najprikladnija definicija alkoholizma bi glasila: „Alkoholizam je svako ponovljeno pijenje alkohola, bez obzira na količinu i učestalost koje stvara određene probleme i teškoće (zdravstvene i/ili socijalne), znak je alkoholizma i zahteva stručnu pomoć.“

Pročitajte više

Lečenje narkomanije

Problem narkomanije je veoma kompleksan. U suštini radi se o teškoj hroničnoj bolesti mozga koja zahteva stručnu medicinsku pomoć.

Bolesti zavisnosti predstavljaju sociopatološki fenomen koji karakterišu, kao bolest, pre svega fizička ili psihička, ili psihička i fizička zavisnost, nastale kao posledica ponovnog i čestog unošenja u organizam prirodnih ili veštačkih psihoaktivnih supstanci (PAS). Rezultat ovakvog unošenja PAS u organizam je njegovo adaptiranje na njih, tako da one postaju sastavni deo metabolizma i javlja se određeni oblik zavisnosti.
Pod drogom se podrazumeva svaka supstanca biljnog ili sintetičkog porekla koja, kada se unese u organizam, može da modifikuje jednu ili više njegovih funkcija i da nakon ponovljene upotrebe dovede do stvaranja psihičke i/ili fizičke zavisnosti.

Pročitajte više

Odvikavanje od pušenja

Šteta koju pušenje nanosi ljudskom telu je višestruka. Ono utiče na čovekovo zdravlje u celini, a odgovorno je za nastanak velikog broja oboljenja.

Najčešća oboljenja u vezi sa pušenjem su: širok spektar kancerogenih oboljenja, srčanih oboljenja, infarkta, komplikacija u trudnoći, hronične opstruktivne pulmonalne bolesti (COPD), i mnogih drugih bolesti. Pušenje je povezano sa kancerima usta, pharynx, larynx, esophagus, stomaka, cervix, pankreasa, bubrega, urethra and bladder. Stopa smrtnosti od raka kod pušača je dva puta veća nego kod nepušača, a među teškim pušačima, ta stopa je i do četiri puta veća.

Pročitajte više

Zavisnost od kocke

Kockanje samo po sebi nije društveni poremećaj, nego to postaje onda kada prestane da bude igra i nametne se kao stalni obrazac ponašanja ljudi.

1. Preokupiranost – osoba često misli o kockanju, bez obzira na to da li se radi o prošlom, budućem ili zamišljenom kockanju
2. Tolerancija (podnošenje) – kao i sa tolerancijom na psihoaktivne supstance, osoba pravi sve veće ili sve češće uloge kako bi doživela isto “uzbuđenje”
3. Povlačenje, odustajanje – osećaj uznemirenosti ili razdražljivosti povezan sa pokušajima da se prekine ili smanji kockanje
4. Bežanje od problema – osoba se kocka da popravi raspoloženje ili pobegne od problema
5. Navaljivanje – osoba pokušava da povrati gubitke na kocki sa još više kockanja
6. Laganje – osoba pokušava da prikrije razmere svog kockanja laganjem porodice, prijatelja ili terapeuta
7. Gubitak kontrole – osoba bezuspešno pokušava da smanji kockanje
8. Nelegalne radnje – osoba krši zakon sa ciljem da dođe do novca potrebnog za kockanje ili povrati novac izgubljen na kocki. Ovo može uključivati dela krađe, pronevere, prevare ili falsifikovanja
9. Rizikovanje odnosa sa značajnim ljudima – osoba nastavlja sa kockanjem uprkos riziku da izgubi partnera, posao ili drugu značajnu priliku
10. Vraćanje dugova – osoba se okreće porodici, prijateljima ili trećoj osobi za finansijsku pomoć za otplaćivanje dugova nastalih kockanjem

Pročitajte više

Zavisnost od interneta

U poslednjih deceniju-dve broj zavisnika od interneta je u porastu. Procenjuje se da svaki osmi korisnik interneta ima neke od znakova zavisnosti od interneta.

Bolnica Vita pruža stručnu pomoć i sve potrebne informacije ljudima kojima je potrebno lečenje zavisnosti od interneta. Lečenje obuhvata individualnu i porodičnu psihoterapiju i zasniva se na primeni najsavremenijih tehnika i metoda sistemske porodične i kognitivno bihejvioralne terapije.
Takođe, u bolnici Vita pružamo usluge edukacije i savetovanja u vezi sa problemima koje upotreba interneta donosi, kao što su: suočavanje sa sajber-aferama, zavisnost od pornografije, zavisnost od video igara, kompulsivna kupovina preko interneta. Roditelji mogu dobiti sve potrebne informacije oko bezbednog korišćenja kompjutera i interneta za svoju decu.
Važno je istaći da, pored svega navedenog, pružamo stručnu pomoć u vezi sa problemima koji su Vas doveli ili Vas mogu dovesti do zavisnosti od interneta, kao što su: ansioznost, depresija, socijalne fobije, problematično pijenje, kockanje ili korišćenje psihoaktivnih supstanci, kao i drugi zdravstveni problemi.

Pročitajte više

Zavisnost od lekova

Poslednjih godina zavisnost od lekova postaje sve učestaliji problem. Najčešće počinje kao vid upotrebe u svrhe lečenja, prerasta u zloupotrebu, a potom i u zavisnost. Podaci sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu govore da svaka četvrta ili peta osoba starosti između 20 i 25 godina povremeno ili svakodnevno uzima neki od lekova iz grupe sedativa. U Srbiji se godišnje proda oko 7 miliona pakovanja lekova za smirenje. Podaci govore u prilog tome da su žene nešto podložnije razvoju zavisnosti od lekova, često kao posledice zloupotrebe zbog lečenja neke druge bolesti. Lekovi se često koriste kao „prva pomoć“, legitimni su i legalni, društveno prihvatljiviji od alkohola i droga, te problem zbog zloupotrebe lekova može duže ostati nezapažen ili mu se ne pridaje toliki značaj.

Pročitajte više

Depresija, anksioznost i psihijatrijski poremećaji

Depresija je bolest raspoloženja koja zahvata i telo i misli. To nije trenutno i prolazno neraspoloženje ili bezvoljnost, već medicinski pojam koji zahteva lečenje i adekvatan pristup.

Depresija se može javiti i nevezano za neke događaje koji bi bili potencijalni okidači za ispoljavanje depresivne simptomatologije. Međutim, isto tako se depresija može i javiti posledično.

Na primer, izloženost hroničnom stresu menja funkciju i građu mozga i mnoge se depresije mogu objasniti akumulacijom štetnog delovanja stresa. I tu konstitucija ima važnu ulogu jer određuje pod kojim teretom i nakon koliko vremena će se psihički sistem slomiti.

Strepnja i različiti strahovi znak su anksioznih poremećaja. Strah i strepnja oduvek su postojali i oni su važan deo ljudskog postojanja. Normalni strahovi i strepnje pomažu nam da izbegnemo neugodne i opasne situacije i stoga imaju „signalnu“ odnosno „alarmnu“ ili pak „adaptivnu“ (prilagodljivu) funkciju.

Kada strahovi i strepnje počinju dominirati i upravljati nečijim životom, kada ometaju porodični, društveni i poslovni život, tada govorimo o anksioznim poremećajima. Kada dođe do ovog poremećaja, osoba živi u napetom iščekivanju da će se nešto strašno dogoditi. Crne misli i zabrinutost guše radost življenja.

Savremeni način života (stalna izloženost stresu, pritisku, svakodnevnim obavezama, prevelikom broju informacija; nestabilne socio-ekonomske prilike i dr.) može uticati na mentalno zdravlje ljudi. Poslednjih godina primećen je trend porasta različitih mentalnih poremećaja.

Pročitajte više

Dodatne usluge

U ostale usluge koje pružamo spada:

  • davanje Depo injekcije Esperala
  • davanje Depo injekcije Nalorexa
  • ugrađivanje implanta Nalorexa
  • dijagnostika zavisnosti
  • porodična i grupna terapija
  • savetovanje i konsultacije
  • individualni razgovori
  • lekarski/specijalistički pregledi
  • urinsko testiranje

Posmatranje interakcije (odnosa) između roditelja i adolescenata je od suštinske važnosti. Oštrina, nedoslednost ili popustljivost roditelja mogu značajno uticati na detetovo ponašanje.

S druge strane, ispitivanje psihičkog stanja adolescenta, u kojem se procenjuju intelektualne sposobnosti, komunikacijske veštine i postojanje eventualnih psiholoških problema bi trebalo da budu deo evaluacije.

Simptomi poremećaja u ponašanju mogu biti:

  • medicinski indukovani
  • indukovani zloupotrebom psihoaktivnih supstanci
  • ili socijalnim faktorima (porodica, vršnjaci, odnosi sa bliskim ljudima)

Zloupotreba psihoaktivnih supstanci, uključujući i alkohol, može izazvati poremećaje u ponašanju, poput nasilja i agresije.

Stoga je u procesu rešavanja problema u ponašanju neophodno uticati na sve one faktore koji su mogli imati uticaj na razvoj problema. U skladu sa time su proizašle i intervencije koje se koriste u radu sa adolescentima.

Intervencije

koje se u bolnici Vita koriste u radu sa adolescentima sa problemima u ponašanju:

Detoksikacija adolescenta i psihoedukacija o štetnostima PAS (ukoliko je prisutna zloupotreba ili zavisnost od psihoaktivnih supstanci)

Stabilizovanje ponašanja kroz farmakoterapiju (ukoliko je to potrebno)

Podrška u učenju

Obuka roditelja (edukacija o problemu, veštine komuniciranja sa adolescentom, značaj porodične uloge u rešavanju problema)

Strukturisanje vremena (slobodno vreme, vikend, hobiji, vreme pre i posle škole)

Porodična terapija (uspostavljanje i razvijanje kvalitetnijih odnosa u porodici – uspostavljanje adekvatnih granica, hijerarhije, komunikacije)

Individualna psihoterapija (razumevanje i prepoznavanje sopstvenih osećanja, regulacija besa, razvoj samopoštovanja)

Niz intervencija usmerenih na pomaganje adolescentu da razvije kontrolu ponašanja može, u pojedinim slučajevima, da uključi i druge faktore u okruženju.

Koordinisani multisistemski pristupi obuhvataju:

  • hospitalizaciju
  • intervencije u porodici
  • uključivanje školskog sistema i drugih nadležnih organa

Porodične intervencije nisu jedini pristup adolescentima sa poremećajima u ponašanju, mada porodice moraju biti uključene u sve aspekte lečenja.

Kognitivno-bihevioralna terapija i izgrađivanje veština mogu biti od koristi, posebno kada postoji i pridruženi problem (npr. anksioznost, depresivnost, problem sa psihoaktivnim supstancama.

Krajnji cilj u radu sa adolescentima sa poremećajima u ponašanju je unapređenje samokontrole i kvaliteta života u svim domenima.

Iako je to teško, to je kamen temeljac dečijeg i adolescentskog razvoja. Takav razvoj se odvija unutar porodice, a svako lečenje mora da podstiče napore porodice koja odgaja decu da ih osposobi za put samostalnosti.

Kontakt

Pišite, pozovite, dođite

Adresa

Aleksandra Tišme 7
21000 Novi Sad

Radno vreme

Radni dani: 08-20 h
Vikend: 09-15 h

Pratite nas na društvenim mrežama

Bolnica Vita

Centar Vita

13 + 4 =