Program
Zavisnost od kocke
Patološko kockanje
Zlatno pravilo kockanja: “U kockanju je dobitak slučaj, a gubitak pravilo”
Kockanje samo po sebi nije društveni poremećaj, nego to postaje onda kad prestane da bude igra i nametne se kao stalni obrazac ponašanja ljudi, zbog čega izaziva brojne i često ozbiljne probleme.
Kockanje se definiše kao dobrovoljno učešće u međusobnom prenošenju, gubljenju i dobijanju materijalnih vrednosti (pre svega novca) putem različitih vidova kockarskih igara.
Kockanje je bolest zavisnosti koja dovodi do poremećaja funkcionisanja psihičkog, fizičkog i socijalnog aspekta življenja.
Zavisnost se definiše kao preterana, patološka zavisnost od neke supstance ili neke nematerijalne stvari, uz neodoljivu i teško savladivu želju da se nastavi sa uzimanjem.
Zavisnosti koje ne uključuju supstancu često se nazivaju „toksikomanije bez droga“, a sa drugim zavisnostima ih povezuje isti tip ličnosti odnosno njihova patološka struktura.
Ove osobe su nesposobne da odlože zadovoljstvo i impulsivno moraju da dođu do željenog cilja.
Za razvoj patološkog kockanja kao zavisnosti pogoduje i samo društvo kao i era modernog doba u kojoj svi odrastaju. Današnjica nam omogućuje da učestvujemo u bogatom prividnom svetu bogatstva, a samim tim osoba zamenjuje i gubi adekvatnu sliku o istinskim čovekovim potrebama.
Neke od karakteristika kockarskog ponašanja su: sebičnost, egocentričnost, obmanjivanje, laž, krađa, agresivnost, impulsivnost, nepoštovanje autoriteta, izbegavanje obaveza, tvrdoglavost, neadekvatno izražavanje emocija, izolacija (povlačenje) i mnoge druge.
Vrste kockanja
1. Socijalni, društveni tip kockanja koji traje ograničeni period uz predviđene i prihvatljive gubitke (85% populacije)
- Nefrekventno, epizodično kockanje – manje od jednom na mesec
- Frekventno, redovnije kockanje – barem jednom na mesec
- Osobe sa rizikom od razvoja problematičnog kockanja kockaju često i ponavljano u poslednjih 18 meseci
- Osobe visokog rizika za razvoj problematičnog kockanja kockaju ponavljano i učestalo i imaju 1 ili 2 problema povezana s kockanjem
2. Problematično kockanje, koje je kod osobe već izazvalo probleme u većim životnim područjima, uključujući odnose, bračni status, zaposlenje, finansije ili zakonske probleme (10-15% onih koji kockaju). Problematični kockari kockaju učestalo i imaju 3 ili 4 problema u vezi s kockanjem (oni su i visoko rizični)
3. Patološko ili kompulzivno kockanje, zavisnost od kockanja (1% populacije). Patološki kockari se definišu kao osobe koje u poslednjih 18 meseci učestalo kockaju i imaju 5 ili više problema povezanih s kockanjem
4. Profesionalno kockanje – kod profesionalnog kockanja pritisak je najvažniji, a rizici su ograničeni
Drugi programi i usluge
Lečenje narkomanije
Problem narkomanije je veoma kompleksan. U suštini radi se o teškoj hroničnoj bolesti mozga koja zahteva stručnu medicinsku pomoć.
Bolesti zavisnosti predstavljaju sociopatološki fenomen koji karakterišu, kao bolest, pre svega fizička ili psihička, ili psihička i fizička zavisnost, nastale kao posledica ponovnog i čestog unošenja u organizam prirodnih ili veštačkih psihoaktivnih supstanci (PAS). Rezultat ovakvog unošenja PAS u organizam je njegovo adaptiranje na njih, tako da one postaju sastavni deo metabolizma i javlja se određeni oblik zavisnosti.
Pod drogom se podrazumeva svaka supstanca biljnog ili sintetičkog porekla koja, kada se unese u organizam, može da modifikuje jednu ili više njegovih funkcija i da nakon ponovljene upotrebe dovede do stvaranja psihičke i/ili fizičke zavisnosti.
Pročitajte više
Lečenje alkoholizma
Alkoholizam je najrasprostranjenija bolest zavisnosti (10-15 % odrasle populacije) i u značajnoj meri utiče na povećanu smrtnost stanovništva.
Ako se zloupotreba alkohola upražnjava često i duži vremenski period, dolazi do razvoja zavisnosti. Pod zavisnošću podrazumevamo da se pojedinac nalazi u bolesnom odnosu prema alkoholu i da ne može više da kontroliše upotrebu alkohola. Takvoj osobi alkohol je potreban kako bi održala telesnu i duševnu ravnotežu.
Najprikladnija definicija alkoholizma bi glasila: “Alkoholizam je svako ponovljeno pijenje alkohola, bez obzira na količinu i učestalost koje stvara određene probleme i teškoće (zdravstvene i/ili socijalne), znak je alkoholizma i zahteva stručnu pomoć.”
Pročitajte više
Odvikavanje od pušenja
Šteta koju pušenje nanosi ljudskom telu je višestruka. Ono utiče na čovekovo zdravlje u celini, a odgovorno je za nastanak velikog broja oboljenja.
Najčešća oboljenja u vezi sa pušenjem su: širok spektar kancerogenih oboljenja, srčanih oboljenja, infarkta, komplikacija u trudnoći, hronične opstruktivne pulmonalne bolesti (COPD), i mnogih drugih bolesti. Pušenje je povezano sa kancerima usta, pharynx, larynx, esophagus, stomaka, cervix, pankreasa, bubrega, urethra and bladder. Stopa smrtnosti od raka kod pušača je dva puta veća nego kod nepušača, a među teškim pušačima, ta stopa je i do četiri puta veća.
Pročitajte više
Zavisnost od interneta
U poslednjih deceniju-dve broj zavisnika od interneta je u porastu. Procenjuje se da svaki osmi korisnik interneta ima neke od znakova zavisnosti od interneta.
Bolnica Vita pruža stručnu pomoć i sve potrebne informacije ljudima kojima je potrebno lečenje zavisnosti od interneta. Lečenje obuhvata individualnu i porodičnu psihoterapiju i zasniva se na primeni najsavremenijih tehnika i metoda sistemske porodične i kognitivno bihejvioralne terapije.
Takođe, u bolnici Vita pružamo usluge edukacije i savetovanja u vezi sa problemima koje upotreba interneta donosi, kao što su: suočavanje sa sajber-aferama, zavisnost od pornografije, zavisnost od video igara, kompulsivna kupovina preko interneta. Roditelji mogu dobiti sve potrebne informacije oko bezbednog korišćenja kompjutera i interneta za svoju decu.
Važno je istaći da, pored svega navedenog, pružamo stručnu pomoć u vezi sa problemima koji su Vas doveli ili Vas mogu dovesti do zavisnosti od interneta, kao što su: ansioznost, depresija, socijalne fobije, problematično pijenje, kockanje ili korišćenje psihoaktivnih supstanci, kao i drugi zdravstveni problemi.
Pročitajte više
Zavisnost od lekova
Poslednjih godina zavisnost od lekova postaje sve učestaliji problem. Najčešće počinje kao vid upotrebe u svrhe lečenja, prerasta u zloupotrebu, a potom i u zavisnost. Podaci sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu govore da svaka četvrta ili peta osoba starosti između 20 i 25 godina povremeno ili svakodnevno uzima neki od lekova iz grupe sedativa. U Srbiji se godišnje proda oko 7 miliona pakovanja lekova za smirenje. Podaci govore u prilog tome da su žene nešto podložnije razvoju zavisnosti od lekova, često kao posledice zloupotrebe zbog lečenja neke druge bolesti. Lekovi se često koriste kao „prva pomoć“, legitimni su i legalni, društveno prihvatljiviji od alkohola i droga, te problem zbog zloupotrebe lekova može duže ostati nezapažen ili mu se ne pridaje toliki značaj.
Depresija, anksioznost i psihijatrijski poremećaji
Depresija je bolest raspoloženja koja zahvata i telo i misli. To nije trenutno i prolazno neraspoloženje ili bezvoljnost, već medicinski pojam koji zahteva lečenje i adekvatan pristup.
Depresija se može javiti i nevezano za neke događaje koji bi bili potencijalni okidači za ispoljavanje depresivne simptomatologije. Međutim, isto tako se depresija može i javiti posledično.
Na primer, izloženost hroničnom stresu menja funkciju i građu mozga i mnoge se depresije mogu objasniti akumulacijom štetnog delovanja stresa. I tu konstitucija ima važnu ulogu jer određuje pod kojim teretom i nakon koliko vremena će se psihički sistem slomiti.
Strepnja i različiti strahovi znak su anksioznih poremećaja. Strah i strepnja oduvek su postojali i oni su važan deo ljudskog postojanja. Normalni strahovi i strepnje pomažu nam da izbegnemo neugodne i opasne situacije i stoga imaju „signalnu“ odnosno „alarmnu“ ili pak „adaptivnu“ (prilagodljivu) funkciju.
Kada strahovi i strepnje počinju dominirati i upravljati nečijim životom, kada ometaju porodični, društveni i poslovni život, tada govorimo o anksioznim poremećajima. Kada dođe do ovog poremećaja, osoba živi u napetom iščekivanju da će se nešto strašno dogoditi. Crne misli i zabrinutost guše radost življenja.
Savremeni način života (stalna izloženost stresu, pritisku, svakodnevnim obavezama, prevelikom broju informacija; nestabilne socio-ekonomske prilike i dr.) može uticati na mentalno zdravlje ljudi. Poslednjih godina primećen je trend porasta različitih mentalnih poremećaja.
Pročitajte više
Promene u ponašanju kod adolescenata
Problemi prilagođavanja u školi, problemi u učenju, loša komunikacija sa članovima porodice (od izolovanosti do agresivnosti), zloupotreba alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci, preterano korišćenje interneta (video igara, društvenih mreža i sl.), samo su neke od promena u ponašanju u adolescenciji koje mogu naneti nesagledive posledice adolescentima i članovima njihovih porodica.
Težina ovih promena meri se perzistentnošću prilikom pokušaja njihovog rešavanja.
Stoga je rešavanju ovakvih problema potrebno pristupiti na svim nivoima, što često obuhvata psihoterapijski rad sa adolescentom, ali i njegovom porodicom. Nekada je u rešavanju datog poremećaja neophodno uvesti i odgovarajuću medikamentoznu terapiju.
U bolnici Vita, najbolji rezultati se postižu kroz kontinuirani individualni ili grupni tretman adolescenta i porodice.
Pročitajte više
Dodatne usluge
U ostale usluge koje pružamo spada:
- davanje Depo injekcije Esperala
- davanje Depo injekcije Nalorexa
- ugrađivanje implanta Nalorexa
- dijagnostika zavisnosti
- porodična i grupna terapija
- savetovanje i konsultacije
- individualni razgovori
- lekarski/specijalistički pregledi
- urinsko testiranje
Kriterijumi za utvrđivanje kockanja
Prema američkoj klasifikaciji mentalnih bolesti (DSM-IV), patološko kockanje se razlikuje od ostalih poremećaja impulsa, raspoloženja ili mišljenja. Da bi bilo nezavisno od ostalih sličnih poremećaja, osoba koja je obolela od patološkog kockanja mora imati 5 ili više simptoma ili znakova ove bolesti:
1. Preokupiranost – osoba često misli o kockanju, bez obzira na to da li se radi o prošlom, budućem ili zamišljenom kockanju
2. Tolerancija (podnošenje) – kao i sa tolerancijom na psihoaktivne supstance, osoba pravi sve veće ili sve češće uloge kako bi doživela isto “uzbuđenje”
3. Povlačenje, odustajanje – osećaj uznemirenosti ili razdražljivosti povezan sa pokušajima da se prekine ili smanji kockanje
4. Bežanje od problema – osoba se kocka da popravi raspoloženje ili pobegne od problema
5. Navaljivanje – osoba pokušava da povrati gubitke na kocki sa još više kockanja
6. Laganje – osoba pokušava da prikrije razmere svog kockanja laganjem porodice, prijatelja ili terapeuta
7. Gubitak kontrole – osoba bez uspeha pokušava da smanji kockanje
8. Nelegalne radnje – osoba krši zakon sa ciljem da dođe do novca potrebnog za kockanje ili povrati novac izgubljen na kocki. Ovo može uključivati dela krađe, pronevere, prevare ili falsifikovanja
9. Rizikovanje odnosa sa značajnim ljudima – osoba nastavlja sa kockanjem uprkos riziku da izgubi partnera, posao ili drugu značajnu priliku
10. Vraćanje dugova – osoba se okreće porodici, prijateljima ili trećoj osobi za finansijsku pomoć za otplaćivanje dugova nastalih kockanjem
Razlikujemo sledeće faze u razvoju ove zavisnosti:
1. faza dobitka – veliki dobitak kod osobe stimuliše osećaj svemoći
2. faza gubitka – osoba ima osećaj loše sreće ili počinje osećati kako ne podnosi gubljenje
3. faza očaja, dna – prihvatanje gubitničke pozicije i da se gubici nikada neće moći popraviti
Bolesti zavisnosti predstavljaju sociopatološki fenomen koji karakterišu, kao bolest, pre svega fizička ili psihička, ili psihička i fizička zavisnost, nastale kao posledica ponovnog i čestog unošenja u organizam prirodnih ili veštačkih psihoaktivnih supstanci (PAS). Rezultat ovakvog unošenja PAS u organizam je njegovo adaptiranje na njih, tako da one postaju sastavni deo metabolizma i javlja se određeni oblik zavisnosti.
Pod drogom se podrazumeva svaka supstanca biljnog ili sintetičkog porekla koja, kada se unese u organizam, može da modifikuje jednu ili više njegovih funkcija i da nakon ponovljene upotrebe dovede do stvaranja psihičke i/ili fizičke zavisnosti.
Brojne su predrasude vezane za bolest zavisnosti, od toga da to i nije bolest nego nečiji izbor, da lečenje nije ni potrebna, nego “prevaspitanje” i izolacija, do toga da je neizlečiva bolest. I jedno i drugo mišljenje je pogrešno i štetno.
Zavisnost, tj. adikcija jeste bolest i pacijentu je neophodna stručna lekarska pomoć. Pokušaji improvizacije i samolečenja u najvećem broju slučajeva završavaju recidivom i povratkom u bolest, na taj način se gubi dragoceno vreme, a posledice bivaju sve teže. Sa druge strane, svi imaju šansu da uspešno prevaziđu zavisnost uz ličnu odluku, podršku porodice i adekvatnu stručnu pomoć.
Lečenje jeste dugotrajan i zahtevan proces ali je pozitivan ishod izvestan ukoliko se pacijent i porodica pridržavaju strogih pravila i principa lečenja.
Usluge
koje pružamo u okviru lečenja patološkog kockanja
Stabilizacija pacijenta kroz intezivan psihoterapijski rad u uslovima stacionara ili dnevne bolnice
Porodična terapija, učešće saradnika u lečenju
Individualni i grupni terapijski rad
Dijagnostika zavisnosti
Savetovanje i konsultacije
Tolerancija na kockanje
Prikazuje se u potrebi da se kocka za sve veće iznose da bi se dostigao isti nivo uzbuđenja. Nepovoljan faktor kod kockanja je što visina tolerancije ne postoji, tj. nije ograničena.
Učestalim kockanjem udarna stimulirajuća snaga kockanja slabi, a sve je upadnije stanje tzv. kockarske tuposti.
Posledice kockanja
Posledice kockanja kao i kod svake druge zavisnosti su brojne. Posebno se izdvajaju:
1. fizičke posledice – visok krvni pritisak, ubrzan rad srca, tahikardije, povećano znojenje, problemi sa snom, problemi sa varenjem, česte glavobolje
2. psihičke posledice – laganje, manipulisanje, gubitak zainteresovanosti za zdrave aktivnosti, anksiozno-depresivni poremećaji, poremečaji ličnosti, sklonost suicidu
3. socijalne posledice – problemi u porodici, deformisanje zdravih društvenih veza i prekid kontakta sa zdravim društvom, problemi sa zakonom, problemi u saobraćaju
4. ekonomsko-profesionalne posledice – gubitak finansija, zanemarivanje školskih, fakultetskih i poslovnih obaveza, problemi na poslu, gubitak posla
Patološko kockanje
Preporučeni programi lečenja
Programi lečenja se kreiraju i prilagođavaju aktuelnom statusu i potrebama konkretnog pacijenta, pri čemu se vodi računa da se isprate sve zakonitosti i faze oporavka od bolesti zavisnosti.
Impulsivni fenomeni
Impulsivne radnje ili postupci su nametnuti, neobuzdani fenomeni koji se odvijaju van procesa mišljenja. Osoba ih je svesna ali ne uspeva da se od njih odbrani. Istovremeno sa pojavom impulsa javlja se i neodoljiva potreba da se on zadovolji. Osoba se nalazi u tzv. začaranom krugu (“circulus vitiosus–u”), gde impulsivna želja stvara napetost. To bi izgledalo ovako: draž – impuls – napetost – impulsivna radnja (kompulzija) – olakšanje – osećaj krivice
Faza I lečenja – dnevna bolnica – porodična terapija
Trajanje ove faze lečenja je 4-6 nedelja u zavisnosti od napredovanja i postignutih rezultata pacijenta.
Ovaj deo terapije podrazumeva prethodno uspostavljenu apstinenciju od kocke i zajednički svakodnevni dolazak pacijenta i saradnika u lečenju u bolnicu (ponedeljak-petak) ili min. 3 puta nedeljno sa ciljem održavanja stabilnog stanja pacijenta, rešavanja porodičnih problema proisteklih iz patološkog kockanja, kao i osnaživanja pacijenta i članova porodice za dalji nastavak borbe u cilju rešavanja problema.
Alternativa:
Bolničko lečenje – za određeni broj pacijenata koji imaju izraženije simptome bolesti (žudnja, nemogućnost uspostavljanja apstinencije u ambulantnim uslovima, nedostatak kontrole porodice…) ili su udaljeni mestom stanovanja od bolnice, za preporuku je da se prethodno lečenje započne u stacionarnim uslovima, pa nastavi sa dnevnom bolnicom – porodičnom terapijom.
Trajanje 14-21 dan.
Faza II lečenja – produžena grupna ili individualna terapija
Trajanje ove faze lečenja zavisi od postignutih rezultata pacijenta, i postoje značajne individualne razlike. „Uslovni“ vremenski okvir je godinu dana.
Ovaj deo terapije podrazumeva dolazak na grupne/individualne terapijske razgovore sa saradnikom u lečenju 1 put nedeljno (posle određenog vremena 1 put u 2 nedelje, pa 1 put u mesec dana…), sa ciljem prevencije recidiva, rešavanja preostalih posledica problema patološkog kockanja i promene životnog stila pacijenta.
Alternativa:
Individualni psihoterapijski program
Mogu da zaključim da sam mnoge godine proveo radeći protiv sebe i svoje porodice. Radio sam na narušavanju sopstvenog zdravlja i zdravlja svojih najbližih. Prokockao sam najbolje godine svog života, prošle su uzalud bez ostvarenog i jednog cilja. Sve pare koje sam na nimalo lak način zarađivao, trošio sam da bi narušio svoje zdravlje, pa i novac koji sam od roditelja uzimao išao bi na iste stvari. Mnoge godine iza mene prošle su bez veze, nisam otišao na letovanje, na zimovanje, na neko putovanje što bi bilo korisno, što bi mi ostalo u lepom sećanju. Sad kad pogledam nemam čega lepog da se setim, stalno dugovi, nikad para dovoljno, problemi sve veći.
Srećan sam da sam ipak došao na lečenje, ko zna da li bi ikad otvorio oči i shvatio da onaj prethodni način života nema nikakvog smisla, da nije bilo vas.
—Zoran K.
Kontakt
Pišite, pozovite , dođite
Brojevi telefona
Adresa
Aleksandra Tišme 7
21000 Novi Sad
Radno vreme
Radni dani: 08-20 h
Vikend: 09-15 h
Pratite nas na društvenim mrežama
Bolnica Vita
Centar Vita