Program

Odvikavanje od pušenja

„Prestati pušiti je lako, uradio sam to sto puta“ (Mark Tven)

Dim cigarete koji se zavodljivo kovitla iznad glave zadovoljnog pušača bila je česta slika starih filmova i reklama unazad dugi niz godina. Međutim, pušenje cigareta je daleko više od modernog fenomena. Praksa pušenja duvana datira od pamtiveka. Jasno je, u samom duvanu postoji nešto što uzrokuje da pušači nastavljaju da puše i više nego što je to stvar imidža. To nešto je adiktivna snaga cigareta.

Udruženje hirurga Sjedinjenih Američkih Država je u svom izveštaju iz 1998. zaključilo sledeće:

1. cigarete i drugi oblici duvana su adiktivni
2. nikotin je psihoaktivna supstanca koja uzrokuje zavisnost
3. bihejvioralne i farmakološke karakteristike koje determinišu zavisnost od duvana su slične onima koje determinišu zavisnost kod takvih psihoaktivnih supstanci kao što su kokain i heroin

Šteta koju pušenje nanosi ljudskom organizmu je višestruka.

Pušenje ne utiče samo na čovekovo zdravlje u celini, već je odgovorno i za nastanak velikog broja oboljenja i oštećuje gotovo svaki organ.

Najčešća oboljenja u vezi sa pušenjem su: širok spektar kancerogenih oboljenja, srčanih oboljenja, infarkta, komplikacija u trudnoći, hronične opstruktivne pulmonalne bolesti (COPD) i mnogih drugih bolesti.

Pušenje je povezano sa kancerima usta, ždrela, grkljana, jednjaka, stomaka, cervixa, pankreasa, bubrega, uretre i bešike.

Stopa smrtnosti od raka kod pušača je dva puta veća nego kod nepušača, a među teškim pušačima ta stopa je i do četiri puta veća.

Cigarete su jedini potrošački proizvod koji ubija deo svojih korisnika koji ih upotrebljavaju na način nameren od strane proizvođača.

Ukupno, jedan od 2 pušača koji puše 20 cigareta dnevno od 18-te godine, dočekaće smrt prouzrokovanu od svojih navika u srednjim godinama.
Rizik po zdravlje direktno je povezan sa količinom popušenih cigareta i dužinom perioda upotrebe cigareta. Što više cigara pušač popuši dnevno, rizik je srazmerno veći. Dužina perioda pušenja je drastično povezana sa rizikom – naime štetnije je pušiti 20 cigareta dnevno za 40 godina nego 40 cigareta dnevno za 20 godina.

Pušači koji prestanu sa pušenjem pre 35. godine, produžavaju svoj životni vek do blizu životnog veka nepušača.

Pušenje u brojkama

Samo u Americi, svake godine od posledica pušenja umre oko 440 hiljada.

Samo u Beogradu se svakog dana popuši oko 20 miliona cigareta i baci oko šest tona opušaka – Beograd za cigarete dnevno potroši nešto preko milion, a Srbija preko pet miliona eura.

Još slikovitije, samo Beograđanke za cigarete godišnje izdvoje sumu približnu ceni izgradnje jednog mosta preko Dunava, dok muški deo populacije glavnog grada potroši dva do tri puta više.

Zahvaljujući svemu tome, visoko se kotiramo na svetskim rang listama broja pušača: pre deset godina bili smo na devetom mestu, ali smo uspeli da dođemo do petog. Po broju pušača u Evropi pretiču nas samo Turska i Grčka, a žene beleže još bolji rejting – više od Jugoslovenki puše jedino Šveđanke.

Drugi programi i usluge

Lečenje narkomanije

Problem narkomanije je veoma kompleksan. U suštini radi se o teškoj hroničnoj bolesti mozga koja zahteva stručnu medicinsku pomoć.

Bolesti zavisnosti predstavljaju sociopatološki fenomen koji karakterišu, kao bolest, pre svega fizička ili psihička, ili psihička i fizička zavisnost, nastale kao posledica ponovnog i čestog unošenja u organizam prirodnih ili veštačkih psihoaktivnih supstanci (PAS). Rezultat ovakvog unošenja PAS u organizam je njegovo adaptiranje na njih, tako da one postaju sastavni deo metabolizma i javlja se određeni oblik zavisnosti.
Pod drogom se podrazumeva svaka supstanca biljnog ili sintetičkog porekla koja, kada se unese u organizam, može da modifikuje jednu ili više njegovih funkcija i da nakon ponovljene upotrebe dovede do stvaranja psihičke i/ili fizičke zavisnosti.

Pročitajte više

Lečenje alkoholizma

Alkoholizam je najrasprostranjenija bolest zavisnosti (10-15 % odrasle populacije) i u značajnoj meri utiče na povećanu smrtnost stanovništva.

Ako se zloupotreba alkohola upražnjava često i duži vremenski period, dolazi do razvoja zavisnosti. Pod zavisnošću podrazumevamo da se pojedinac nalazi u bolesnom odnosu prema alkoholu i da ne može više da kontroliše upotrebu alkohola. Takvoj osobi alkohol je potreban kako bi održala telesnu i duševnu ravnotežu.
Najprikladnija definicija alkoholizma bi glasila: „Alkoholizam je svako ponovljeno pijenje alkohola, bez obzira na količinu i učestalost koje stvara određene probleme i teškoće (zdravstvene i/ili socijalne), znak je alkoholizma i zahteva stručnu pomoć.“

Pročitajte više

Zavisnost od kocke

Kockanje samo po sebi nije društveni poremećaj, nego to postaje onda kada prestane da bude igra i nametne se kao stalni obrazac ponašanja ljudi.

1. Preokupiranost – osoba često misli o kockanju, bez obzira na to da li se radi o prošlom, budućem ili zamišljenom kockanju
2. Tolerancija (podnošenje) – kao i sa tolerancijom na psihoaktivne supstance, osoba pravi sve veće ili sve češće uloge kako bi doživela isto “uzbuđenje”
3. Povlačenje, odustajanje – osećaj uznemirenosti ili razdražljivosti povezan sa pokušajima da se prekine ili smanji kockanje
4. Bežanje od problema – osoba se kocka da popravi raspoloženje ili pobegne od problema
5. Navaljivanje – osoba pokušava da povrati gubitke na kocki sa još više kockanja
6. Laganje – osoba pokušava da prikrije razmere svog kockanja laganjem porodice, prijatelja ili terapeuta
7. Gubitak kontrole – osoba bezuspešno pokušava da smanji kockanje
8. Nelegalne radnje – osoba krši zakon sa ciljem da dođe do novca potrebnog za kockanje ili povrati novac izgubljen na kocki. Ovo može uključivati dela krađe, pronevere, prevare ili falsifikovanja
9. Rizikovanje odnosa sa značajnim ljudima – osoba nastavlja sa kockanjem uprkos riziku da izgubi partnera, posao ili drugu značajnu priliku
10. Vraćanje dugova – osoba se okreće porodici, prijateljima ili trećoj osobi za finansijsku pomoć za otplaćivanje dugova nastalih kockanjem

Pročitajte više

Zavisnost od interneta

U poslednjih deceniju-dve broj zavisnika od interneta je u porastu. Procenjuje se da svaki osmi korisnik interneta ima neke od znakova zavisnosti od interneta.

Bolnica Vita pruža stručnu pomoć i sve potrebne informacije ljudima kojima je potrebno lečenje zavisnosti od interneta. Lečenje obuhvata individualnu i porodičnu psihoterapiju i zasniva se na primeni najsavremenijih tehnika i metoda sistemske porodične i kognitivno bihejvioralne terapije.
Takođe, u bolnici Vita pružamo usluge edukacije i savetovanja u vezi sa problemima koje upotreba interneta donosi, kao što su: suočavanje sa sajber-aferama, zavisnost od pornografije, zavisnost od video igara, kompulsivna kupovina preko interneta. Roditelji mogu dobiti sve potrebne informacije oko bezbednog korišćenja kompjutera i interneta za svoju decu.
Važno je istaći da, pored svega navedenog, pružamo stručnu pomoć u vezi sa problemima koji su Vas doveli ili Vas mogu dovesti do zavisnosti od interneta, kao što su: ansioznost, depresija, socijalne fobije, problematično pijenje, kockanje ili korišćenje psihoaktivnih supstanci, kao i drugi zdravstveni problemi.

Pročitajte više

Zavisnost od lekova

Poslednjih godina zavisnost od lekova postaje sve učestaliji problem. Najčešće počinje kao vid upotrebe u svrhe lečenja, prerasta u zloupotrebu, a potom i u zavisnost. Podaci sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu govore da svaka četvrta ili peta osoba starosti između 20 i 25 godina povremeno ili svakodnevno uzima neki od lekova iz grupe sedativa. U Srbiji se godišnje proda oko 7 miliona pakovanja lekova za smirenje. Podaci govore u prilog tome da su žene nešto podložnije razvoju zavisnosti od lekova, često kao posledice zloupotrebe zbog lečenja neke druge bolesti. Lekovi se često koriste kao „prva pomoć“, legitimni su i legalni, društveno prihvatljiviji od alkohola i droga, te problem zbog zloupotrebe lekova može duže ostati nezapažen ili mu se ne pridaje toliki značaj.

Pročitajte više

Depresija, anksioznost i psihijatrijski poremećaji

Depresija je bolest raspoloženja koja zahvata i telo i misli. To nije trenutno i prolazno neraspoloženje ili bezvoljnost, već medicinski pojam koji zahteva lečenje i adekvatan pristup.

Depresija se može javiti i nevezano za neke događaje koji bi bili potencijalni okidači za ispoljavanje depresivne simptomatologije. Međutim, isto tako se depresija može i javiti posledično.

Na primer, izloženost hroničnom stresu menja funkciju i građu mozga i mnoge se depresije mogu objasniti akumulacijom štetnog delovanja stresa. I tu konstitucija ima važnu ulogu jer određuje pod kojim teretom i nakon koliko vremena će se psihički sistem slomiti.

Strepnja i različiti strahovi znak su anksioznih poremećaja. Strah i strepnja oduvek su postojali i oni su važan deo ljudskog postojanja. Normalni strahovi i strepnje pomažu nam da izbegnemo neugodne i opasne situacije i stoga imaju „signalnu“ odnosno „alarmnu“ ili pak „adaptivnu“ (prilagodljivu) funkciju.

Kada strahovi i strepnje počinju dominirati i upravljati nečijim životom, kada ometaju porodični, društveni i poslovni život, tada govorimo o anksioznim poremećajima. Kada dođe do ovog poremećaja, osoba živi u napetom iščekivanju da će se nešto strašno dogoditi. Crne misli i zabrinutost guše radost življenja.

Savremeni način života (stalna izloženost stresu, pritisku, svakodnevnim obavezama, prevelikom broju informacija; nestabilne socio-ekonomske prilike i dr.) može uticati na mentalno zdravlje ljudi. Poslednjih godina primećen je trend porasta različitih mentalnih poremećaja.

Pročitajte više

Promene u ponašanju kod adolescenata

Problemi prilagođavanja u školi, problemi u učenju, loša komunikacija sa članovima porodice (od izolovanosti do agresivnosti), zloupotreba alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci, preterano korišćenje interneta (video igara, društvenih mreža i sl.), samo su neke od promena u ponašanju u adolescenciji koje mogu naneti nesagledive posledice adolescentima i članovima njihovih porodica.

Težina ovih promena meri se perzistentnošću prilikom pokušaja njihovog rešavanja.

Stoga je rešavanju ovakvih problema potrebno pristupiti na svim nivoima, što često obuhvata psihoterapijski rad sa adolescentom, ali i njegovom porodicom. Nekada je u rešavanju datog poremećaja neophodno uvesti i odgovarajuću medikamentoznu terapiju.

U bolnici Vita, najbolji rezultati se postižu kroz kontinuirani individualni ili grupni tretman adolescenta i porodice.

Pročitajte više

Dodatne usluge

U ostale usluge koje pružamo spada:

  • davanje Depo injekcije Esperala
  • davanje Depo injekcije Nalorexa
  • ugrađivanje implanta Nalorexa
  • dijagnostika zavisnosti
  • porodična i grupna terapija
  • savetovanje i konsultacije
  • individualni razgovori
  • lekarski/specijalistički pregledi
  • urinsko testiranje

Pročitajte više

Bolesti zavisnosti predstavljaju sociopatološki fenomen koji karakterišu, kao bolest, pre svega fizička ili psihička, ili psihička i fizička zavisnost, nastale kao posledica ponovnog i čestog unošenja u organizam prirodnih ili veštačkih psihoaktivnih supstanci (PAS). Rezultat ovakvog unošenja PAS u organizam je njegovo adaptiranje na njih, tako da one postaju sastavni deo metabolizma i javlja se određeni oblik zavisnosti.

Pod drogom se podrazumeva svaka supstanca biljnog ili sintetičkog porekla koja, kada se unese u organizam, može da modifikuje jednu ili više njegovih funkcija i da nakon ponovljene upotrebe dovede do stvaranja psihičke i/ili fizičke zavisnosti.

Brojne su predrasude vezane za bolest zavisnosti, od toga da to i nije bolest nego nečiji izbor, da lečenje nije ni potrebna, nego “prevaspitanje” i izolacija, do toga da je neizlečiva bolest. I jedno i drugo mišljenje je pogrešno i štetno.

Zavisnost, tj. adikcija jeste bolest i pacijentu je neophodna stručna lekarska pomoć. Pokušaji improvizacije i samolečenja u najvećem broju slučajeva završavaju recidivom i povratkom u bolest, na taj način se gubi dragoceno vreme, a posledice bivaju sve teže. Sa druge strane, svi imaju šansu da uspešno prevaziđu zavisnost uz ličnu odluku, podršku porodice i adekvatnu stručnu pomoć.

Lečenje jeste dugotrajan i zahtevan proces ali je pozitivan ishod izvestan ukoliko se pacijent i porodica pridržavaju strogih pravila i principa lečenja.

Usluge

koje pružamo u okviru odvikavanja od pušenja

Petodnevni intezivan program odvikavanja od pušenja

Ambulantni tretman i konsultacije

Savetovalište

odvikavanje od pušenja

Preporučeni programi lečenja

Programi lečenja se kreiraju i prilagođavaju aktuelnom statusu i potrebama konkretnog pacijenta, pri čemu se vodi računa da se isprate sve zakonitosti i faze oporavka od bolesti zavisnosti.

Faza I lečenja – petodnevni intenzivan program odvikavanja od pušenja u ambulantnim uslovima

Ovaj deo terapije podrazumeva dolazak pacijenta svakodnevno u bolnicu (ponedeljak – petak, jedan sat dnevno) sa ciljem započinjanja apstinencije od pušenja, rešavanja apstinencijalnih tegoba, edukacije pacijenta i održavanja njegovog stabilnog stanja kao i osnaživanja pacijenta za učvršćivanje neophodnih promena u svakodnevnom funkcionisanju.

Alternativa:

Bolnički terapijski program – za određeni broj pacijenata zbog nedostaka lične kontrole ili zbog udaljenosti mesta stanovanja od bolnice za preporuku je da se prethodni terapijski program započne u stacionarnim uslovima, pa nastavi sa individualnom terapijom.

Faza II lečenja – produžena individualna terapija

Trajanje ove faze lečenja zavisi od postignutih rezultata i postoje značajne individualne razlike.

„Uslovni“ vremenski okvir je 6 meseci.

Ovaj deo terapije podrazumeva dolazak na individualne terapijske razgovore 1 put nedeljno (posle određenog vremena 1 put u 2 nedelje, pa 1 put u mesec dana…), sa ciljem stabilizacije nastalih promena i rešavanja preostalih posledica.

TEST NIKOTINSKE ZAVISNOSTI – Koliko ste zavisni od cigareta?
Ovaj mali test vam može reći neku reč o tome da li vam je potrebna dodatna pomoć u odvikavanju od pušenja (pomoćna sredstva i podrška).
Molimo Vas da zaokružite jedan odgovor za svako pitanje.

1. Koliko cigareta dnevno obično pušite?
a) 1 – 10 (0 bodova)
b) 11 – 20 (1 bod)
c) 21 – 30 (2 boda)
d) 31 i više (3 boda)

2. Koji tip cigareta pušite?
a) sa malom dozom nikotina – 0.9 mg i manje (1 bod)
b) sa srednjom dozom nikotina – 1.0 do 1.2 mg (2 boda)
c) sa visokom dozom nikotina – 1.3 mg i više (3 boda)

3. Koliko često inhalirate dim od cigareta?
a) nikada (0 bodova)
b) ponekad (1 bod)
c) uvek (2 boda)

4. Posle koliko vremena ujutru nakon buđenja zapalite prvu cigaretu?
a) posle manje od 5 minuta (3 boda)
b) u periodu od 6 do 30 minuta (2 boda)
c) u periodu od 31 do 60 minuta (1 bod)

5. Da li više pušite u prva dva sata dana u odnosu na ostali deo dana?
a ) ne (0 bodova)
b) da (1 bod)

6. Koje cigarete bi se najteže odrekli?
a) prve jutarnje cigarete (1 bod)
b) bilo koje druge sem jutarnje (0 bodova)

7. Da li Vam je teško da budete na mestima u kojima je zabranjeno pušenje (npr. javni objekti, avioni, na poslu)?
a) ne (0 bodova)
b) da (1 bod)

8. Da li pušite kada ste bolesni i kada zbog bolesti ležite u krevetu čitav dan?
a) ne (0 bodova)
b) da (1 bod)

REZULTAT:
7 bodova i više = visoki stepen nikotinske zavisnosti
4 – 6 bodova = srednji stepen nikotinske zavisnosti
0 – 3 boda = niži stepen nikotinske zavisnosti

Kontakt

Pišite, pozovite, dođite

Adresa

Aleksandra Tišme 7
21000 Novi Sad

Radno vreme

Radni dani: 08-20 h
Vikend: 09-15 h

Pratite nas na društvenim mrežama

Bolnica Vita

Centar Vita

14 + 13 =