Program

Lečenja depresije, anksioznosti i psihijatrijskih poremećaja

Depresija

Depresija je bolest raspoloženja koja zahvata i telo i misli.

To nije trenutno i prolazno neraspoloženje ili bezvoljnost, već medicinski pojam koji zahteva lečenje i adekvatan pristup. 

Depresija se može javiti i nevezano za neke događaje koji bi bili potencijalni okidači za ispoljavanje depresivne simptomatologije. Međutim, isto tako se depresija može i javiti posledično. Na primer, izloženost hroničnom stresu menja funkciju i građu mozga i mnoge se depresije mogu objasniti akumulacijom štetnog delovanja stresa.

I tu konstitucija ima važnu ulogu jer određuje pod kojim teretom i nakon koliko vremena će se psihički sistem slomiti.

Depresija se može javiti u svakoj životnoj dobi, dok žene dva puta češće oboljevaju nego muškarci.

Osim toga, postoji i tendencija rasta broja obolelih od ove bolesti, te se prognozira da bi u narednih nekoliko godina depresija mogla biti drugi vodeći zdravstveni problem na svetskom nivou.

Depresija negativno utiče na sve aspekte čovekovog funkcionisanja, te su ugroženi i socijalni i porodični i profesionalni domeni, što zapravo depresiju i čini tako kompleksnom.

Najlakše je upoznati depresiju kroz osnovne simptome:

1. gotovo obavezni simptom je nedostatak životne radosti ili barem smanjenje uživanja u mnogim aktivnostima u odnosu na period pre bolesti
2. osećaj tuge ili žalosti koji nije uzrokovan nedavnim gubitkom. Osoba se nekada oseća više prazna nego tužna ili navodi da je istovremeno i tužna i prazna
3. bezvoljnost, kao gubitak interesa za hobije i sve u čemu je osoba ranije uživala
4. kod mnogih osoba se javlja strah, najčešće vezan uz misli kako će se nešto loše dogoditi
5. smanjenje sna, najčešće kao nesanica i rano buđenje, ali kod mladih osoba i kao pojačana potreba za snom
6. loše misli – najčešće o bolesti, samoubistvu i smrti
7. teškoće u donošenju odluka
8. nedostatak energije i brzo umaranje
9. osećaj krivice, bezvrednosti i bespomoćnosti
10. stalne fizičke smetnje kao glavobolja, probadanja, zanošenje, hronični bolovi
11. psihomotorna usporenost ili uznemirenost
12. smanjena sposobnost koncentracije
13. razdražljivost
14. nemogućnost opuštanja
15. gubitak telesne težine ili debljanje
16. suicidalne misli i pokušaji suicida

Ne treba zaboraviti da ovi simptomi traju dugo, postaju mučni, da uvlače osobu u jedan procep gde se kao trajno i pravo rešenje nameće stručna pomoć.
Medikamentozna terapija u kombinaciji sa psihoterapijom, pomoći će Vam da se oslobodite Vaše depresije, naročito kod težih oblika depresije.

Drugi programi i usluge

Lečenje alkoholizma

Alkoholizam je najrasprostranjenija bolest zavisnosti (10-15 % odrasle populacije) i u značajnoj meri utiče na povećanu smrtnost stanovništva.

Ako se zloupotreba alkohola upražnjava često i duži vremenski period, dolazi do razvoja zavisnosti. Pod zavisnošću podrazumevamo da se pojedinac nalazi u bolesnom odnosu prema alkoholu i da ne može više da kontroliše upotrebu alkohola. Takvoj osobi alkohol je potreban kako bi održala telesnu i duševnu ravnotežu.
Najprikladnija definicija alkoholizma bi glasila: “Alkoholizam je svako ponovljeno pijenje alkohola, bez obzira na količinu i učestalost koje stvara određene probleme i teškoće (zdravstvene i/ili socijalne), znak je alkoholizma i zahteva stručnu pomoć.”

Pročitajte više

Lečenje narkomanije

Problem narkomanije je veoma kompleksan. U suštini radi se o teškoj hroničnoj bolesti mozga koja zahteva stručnu medicinsku pomoć.

Bolesti zavisnosti predstavljaju sociopatološki fenomen koji karakterišu, kao bolest, pre svega fizička ili psihička, ili psihička i fizička zavisnost, nastale kao posledica ponovnog i čestog unošenja u organizam prirodnih ili veštačkih psihoaktivnih supstanci (PAS). Rezultat ovakvog unošenja PAS u organizam je njegovo adaptiranje na njih, tako da one postaju sastavni deo metabolizma i javlja se određeni oblik zavisnosti.
Pod drogom se podrazumeva svaka supstanca biljnog ili sintetičkog porekla koja, kada se unese u organizam, može da modifikuje jednu ili više njegovih funkcija i da nakon ponovljene upotrebe dovede do stvaranja psihičke i/ili fizičke zavisnosti.

Pročitajte više

Zavisnost od kocke

Kockanje samo po sebi nije društveni poremećaj, nego to postaje onda kada prestane da bude igra i nametne se kao stalni obrazac ponašanja ljudi.

1. Preokupiranost – osoba često misli o kockanju, bez obzira na to da li se radi o prošlom, budućem ili zamišljenom kockanju
2. Tolerancija (podnošenje) – kao i sa tolerancijom na psihoaktivne supstance, osoba pravi sve veće ili sve češće uloge kako bi doživela isto “uzbuđenje”
3. Povlačenje, odustajanje – osećaj uznemirenosti ili razdražljivosti povezan sa pokušajima da se prekine ili smanji kockanje
4. Bežanje od problema – osoba se kocka da popravi raspoloženje ili pobegne od problema
5. Navaljivanje – osoba pokušava da povrati gubitke na kocki sa još više kockanja
6. Laganje – osoba pokušava da prikrije razmere svog kockanja laganjem porodice, prijatelja ili terapeuta
7. Gubitak kontrole – osoba bezuspešno pokušava da smanji kockanje
8. Nelegalne radnje – osoba krši zakon sa ciljem da dođe do novca potrebnog za kockanje ili povrati novac izgubljen na kocki. Ovo može uključivati dela krađe, pronevere, prevare ili falsifikovanja
9. Rizikovanje odnosa sa značajnim ljudima – osoba nastavlja sa kockanjem uprkos riziku da izgubi partnera, posao ili drugu značajnu priliku
10. Vraćanje dugova – osoba se okreće porodici, prijateljima ili trećoj osobi za finansijsku pomoć za otplaćivanje dugova nastalih kockanjem

Pročitajte više

Zavisnost od interneta

U poslednjih deceniju-dve broj zavisnika od interneta je u porastu. Procenjuje se da svaki osmi korisnik interneta ima neke od znakova zavisnosti od interneta.

Bolnica Vita pruža stručnu pomoć i sve potrebne informacije ljudima kojima je potrebno lečenje zavisnosti od interneta. Lečenje obuhvata individualnu i porodičnu psihoterapiju i zasniva se na primeni najsavremenijih tehnika i metoda sistemske porodične i kognitivno bihejvioralne terapije.
Takođe, u bolnici Vita pružamo usluge edukacije i savetovanja u vezi sa problemima koje upotreba interneta donosi, kao što su: suočavanje sa sajber-aferama, zavisnost od pornografije, zavisnost od video igara, kompulsivna kupovina preko interneta. Roditelji mogu dobiti sve potrebne informacije oko bezbednog korišćenja kompjutera i interneta za svoju decu.
Važno je istaći da, pored svega navedenog, pružamo stručnu pomoć u vezi sa problemima koji su Vas doveli ili Vas mogu dovesti do zavisnosti od interneta, kao što su: ansioznost, depresija, socijalne fobije, problematično pijenje, kockanje ili korišćenje psihoaktivnih supstanci, kao i drugi zdravstveni problemi.

Pročitajte više

Zavisnost od lekova

Poslednjih godina zavisnost od lekova postaje sve učestaliji problem. Najčešće počinje kao vid upotrebe u svrhe lečenja, prerasta u zloupotrebu, a potom i u zavisnost. Podaci sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu govore da svaka četvrta ili peta osoba starosti između 20 i 25 godina povremeno ili svakodnevno uzima neki od lekova iz grupe sedativa. U Srbiji se godišnje proda oko 7 miliona pakovanja lekova za smirenje. Podaci govore u prilog tome da su žene nešto podložnije razvoju zavisnosti od lekova, često kao posledice zloupotrebe zbog lečenja neke druge bolesti. Lekovi se često koriste kao „prva pomoć“, legitimni su i legalni, društveno prihvatljiviji od alkohola i droga, te problem zbog zloupotrebe lekova može duže ostati nezapažen ili mu se ne pridaje toliki značaj.

Pročitajte više

Odvikavanje od pušenja

Šteta koju pušenje nanosi ljudskom telu je višestruka. Ono utiče na čovekovo zdravlje u celini, a odgovorno je za nastanak velikog broja oboljenja.

Najčešća oboljenja u vezi sa pušenjem su: širok spektar kancerogenih oboljenja, srčanih oboljenja, infarkta, komplikacija u trudnoći, hronične opstruktivne pulmonalne bolesti (COPD), i mnogih drugih bolesti. Pušenje je povezano sa kancerima usta, pharynx, larynx, esophagus, stomaka, cervix, pankreasa, bubrega, urethra and bladder. Stopa smrtnosti od raka kod pušača je dva puta veća nego kod nepušača, a među teškim pušačima, ta stopa je i do četiri puta veća.

Pročitajte više

Promene u ponašanju kod adolescenata

Problemi prilagođavanja u školi, problemi u učenju, loša komunikacija sa članovima porodice (od izolovanosti do agresivnosti), zloupotreba alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci, preterano korišćenje interneta (video igara, društvenih mreža i sl.), samo su neke od promena u ponašanju u adolescenciji koje mogu naneti nesagledive posledice adolescentima i članovima njihovih porodica.

Težina ovih promena meri se perzistentnošću prilikom pokušaja njihovog rešavanja.

Stoga je rešavanju ovakvih problema potrebno pristupiti na svim nivoima, što često obuhvata psihoterapijski rad sa adolescentom, ali i njegovom porodicom. Nekada je u rešavanju datog poremećaja neophodno uvesti i odgovarajuću medikamentoznu terapiju.

U bolnici Vita, najbolji rezultati se postižu kroz kontinuirani individualni ili grupni tretman adolescenta i porodice.

Pročitajte više

Dodatne usluge

U ostale usluge koje pružamo spada:

  • davanje Depo injekcije Esperala
  • davanje Depo injekcije Nalorexa
  • ugrađivanje implanta Nalorexa
  • dijagnostika zavisnosti
  • porodična i grupna terapija
  • savetovanje i konsultacije
  • individualni razgovori
  • lekarski/specijalistički pregledi
  • urinsko testiranje

Anksioznost

Strepnja i strahovi

Različiti strahovi i strepnja su znak anksioznih poremećaja.

Strah i strepnja oduvek su postojali i oni su važan deo ljudskog postojanja.

Normalni strahovi i strepnje pomažu nam da izbegnemo neugodne i opasne situacije i stoga imaju „signalnu“ odnosno „alarmnu“ ili pak „adaptivnu“ (prilagodljivu) funkciju.

Strah je uvek vezan za neki određeni objekat i situaciju, a anksioznost je neodređeni emocionalni doživljaj.

U anksioznosti je ono što preti manje očito, nejasno, pa govorimo o „lebdećem strahu“.

Kada strahovi i strepnje počinju dominirati i upravljati nečijim životom, kada ometaju porodični, društveni i poslovni život, tada govorimo o anksioznim poremećajima.

Kada dođe do ovog poremećaja, osoba živi u napetom iščekivanju da će se nešto strašno dogoditi. Crne misli i zabrinutost guše radost življenja.

Psihološki simptomi anksioznosti su preterana plašljivost i strepnja, osećaj unutrašnje napetosti ili nemira, oslabljena koncentracija, razdražljivost, pojačana osetljivost na buku, smetnje spavanja (teško uspavljivanje, često buđenje tokom noći, ružni snovi), oslabljeno pamćenje, često zbog oslabljene pažnje i koncentracije.

Telesni simptomi anksioznosti su lupanje ili preskakanje srca, osećaj nedostatka vazduha ili otežanog disanja, osećaj stegnutosti u grudima, suvoća usta, poteškoće pri gutanju, nelagoda u stomaku, nadutost, učestalo mokrenje, oslabljena seksualna želja, šum u ušima, osećaj ošamućenosti, trnci u nogama i rukama, drhtanje ruku.

Simptomi anksioznosti pojavljuju se u grupi poremećaja koje nazivamo anksioznim poremećajima, među koje spada i

  • generalizovani anksiozni poremećaj
  • panični poremećaj
  • posttraumatski stresni poremećaj i drugi

Glavno obeležje generalizovanog anksioznog poremećaja je preterana anksioznost (strepnja) i zabrinutost (strahovanja, bojažljiva iščekivanja).

Anksioznost i zabrinutost se javljaju većinu dana, najmanje 6 meseci, u vezi sa raznim događajima i aktivnostima.

Osobe teško mogu kontrolisati zabrinutost. Uz anksioznost i brigu javlja se i nemir, brzo umaranje, otežano koncentrisanje, razdražljivost, napetost u mišićima, poremećeno spavanje. Intenzitet, trajanje i učestalost anksioznosti i zabrinutosti preterani su s obzirom na aktuelnu situaciju.

Odrasle osobe sa ovim poremećajem često brinu o svakodnevnom životu, o odgovornostima na radnom mestu, finansijama, zdravlju porodice, nesrećama koje se mogu dogoditi deci.

Neodređeni strah potpuno preplavljuje osobu i čini ga potpuno paralizovanim, bespomoćnim i nesigurnim.

Kada se osećate anksiozno ili pod stresom, probajte da primenite neke od dole navedenih saveta:

• prihvatite da ne možete uvek sve kontrolisati. Posmatrajte stresnu situaciju iz više uglova. Da li je zaista sve tako loše kao što ste prvo pomislili?
• dajte sve od sebe. Težite postizanju najboljih rezultata i budite ponosni na postignuto. Nemojte biti opterećeni ukoliko svaki put ne postignete svoj maksimum
• sačuvajte pozitivan stav. Potrudite se da zamenite negativne misli pozitivnim i pretvorite ih u akciju
• naučite šta pokreće Vašu anksioznost. Da li je to posao, porodica, škola ili nešto drugo? Vodite dnevnik događaja i pratećih emocija kako biste našli uzročno-posledičnu vezu
• smanjite unos kafe i alkohola, jedite redovno i kvalitetno, naspavajte se dovoljno, svakodnevno se bavite fizičkim aktivnostima

Ukoliko se anksioznost i pored toga ne smanji, savetujemo Vam da se obratite za stručnu pomoć.

 

Savremeni način života (stalna izloženost stresu, pritisku, svakodnevnim obavezama, prevelikom broju informacija; nestabilne socio-ekonomske prilike i dr.) može uticati na mentalno zdravlje ljudi.

Lečenje psihijatrijskih poremećaja

Mentalni poremećaji

Poslednjih godina primećen je trend porasta različitih mentalnih poremećaja.

Poremećaji mentalnog zdravlja imaju svoje simptome (strah, tuga, manjak energije, promene raspoloženja, nesanica…) koji ako se ne leče, vremenom dovode do sve težeg funkcionisanja uz pogoršanje kvaliteta života.

Za razliku od telesnih bolesti gde se pacijenti lakše i češće odlučuju za posetu lekaru, osobe koje pate od mentalnih oboljenja zbog osećaja stida i straha od osuđivanja i odbacivanja okoline, kasno zatraže pomoć.

Za uspešno rešavanje mentalnih poremećaja, jako je bitno što ranije dijagnostikovanje i dobijanje adekvatne pomoći.

Stručnu pomoć u bolnici Vita možete potražiti ukoliko imate neke od dole navedenih simptoma:

  • česte promene raspoloženja
  • konstantna napetost
  • previše intenzivna osećanja
  • somatske tegobe za koje nema organske podloge
  • hronično neraspoloženje i plačljivost
  • nedostatak samopouzdanja i osećanje beznadežnosti
  • prestanak uživanja u aktivnostima koje su joj ranije pričinjavale zadovoljstvo
  • previše ili premalo sna
  • primetan pad produktivnosti na poslu
  • nemogućnost nošenja sa preživljenom traumom
  • pogoršavanje odnosa sa članovima porodice

Princip rada

U toku lečenja ovih problema primenjuju se interaktivni i individualizovani princip uz potpuno poštovanje integriteta osobe, diskrecije i profesionalnosti.

U lečenju psihijatrijskih poremećaja se primenjuju:

  • savetovanje
  • farmakološki tretman
  • psihoterapija

Cilj terapije u psihijatriji je poboljšanje kvaliteta života uz postizanje maksimalnog mogućeg rezultata.

Psihijatrijski poremećaji koji se mogu lečiti u bolnici Vita:

 
• Depresija
• Stanja straha i anksioznosti
• Napadi panike
• Opsesivno kompulzivni poremećaj
• Poremećaji vezani za stres
• Poremećaji prilagođavanje
• Psihosomatski poremećaji
• Poremećaji spavanja
• Partnerski, bračni i porodični problemi

Kontakt

Pišite, pozovite, dođite

Adresa

Aleksandra Tišme 7
21000 Novi Sad

Radno vreme

Radni dani: 08-20 h
Vikend: 09-15 h

Pratite nas na društvenim mrežama

Bolnica Vita

Centar Vita

4 + 8 =