U susret Međunarodnom danu borbe protiv zloupotrebe droga 26.06., Specijalna bolnica „Vita“, tradicionalno već osmi put, sprovela je istraživanje o rizičnim oblicima ponašanja mladih. Ispitivanje je sprovedeno početkom juna 2023. godine na uzorku od 400 mladih starosti od 15 do 30 godina na teritoriji Novog Sada, metodom slučajnog uzorka.

Rezultati su pokazali da je čak 30,5% ispitanih probalo neku od droga, što je za par procenata nepovoljniji rezultat u odnosu na neka od prethodnih istraživanja. Kao dominantna droga i dalje se pojavljuje marihuana u 52,4% slučaja, a zatim slede kokain i amfetamini sa po 14,2% učestalosti konzumiranja. Pored navedenih u značajnom procentu se zloupotrebljava i ekstazi 10,7%, LSD 3,6%, dok je učestalost konzumiranja heroina kod ispitanih 0,7%. Zadržan je trend rasta nivoa zloupotrebe kokaina i amfetamina iz prethodnih godina, koji su za ilustraciju u istraživanju iz 2016. godine bili prisutni sa 4,7% kokain i 9,7% amfetamini.

Takođe, podaci da 62,8% mladih poznaje nekoga u svom neposrednom okruženju ko koristi droge i da je njih čak 60,3% bilo direktno ponuđeno sa nekom drogom govore i dalje o visokom nivou dostupnosti i sam tim i izloženosti mladih drogama, kao i sve manjoj socijalnoj inhibiciji ovakvog ponašanja vidljivoj u sve otvorenijoj ponudi drugih sa drogom.
Ove okolnosti su svakako i jedan od osnovnih generatora širenja zloupotrebe droge kod mladih.

Jednako tako možemo govoriti i o nedovoljnoj pripremljenosti mladih na ovaj nivo izloženosti drogama kroz prisustvo brojnih zabluda i predrasuda. Mladi su skloni rizičnim stavovima da je drogu moguće kontrolisano uzimati bez težih i dugoročnijih posledica, povremeno u „posebnim prilikama“ što podržava čak 41,3% ispitanika ili su skloni da opravdavanju podele droga na „lake“ i „teške“ u čak 76,5% slučajeva u ovom istraživanju. Slični rezultati su dobijani i prethodnih godina.

Kada daju opravdanje da je nešto „lakše“ i pomisle da je moguće imati kontrolu nad tim, mladi neretko kalkulišu da u nekim za njih „posebnim prilikama“ probaju neku od supstanci. Ako se to desi, naravno rizik je nemerljiv jer niko, apsolutno niko ne može da garantuje da „probanje“ neće prerasti u učestalu zloupotrebu i završiti se sa nekim od oblika bolesti zavisnosti ili da će naići na neku drogu iz „kućne laboratorije“ i sa jednim, pojedinačnim uzimanjem ugroziti svoj život. Zbog toga je važno pre svega kod mladih raditi na razbijanju upravo ovih najčešćih zabluda o drogama, kaže Milan Vlaisavljević, direktor Specijalne bolnice „Vita“.

U istraživanju je sagledavan i način na koji se mladi informišu o drogama i bolesti zavisnosti, izvori informisanja koji utiču na formiranje stavova, samim tim i na njihovo ponašanje. Rezultati su pokazali da su roditelji, t,j porodica prisutni svega u 10% kao izvor informisanja, a slično je i sa drugim autoritetima kao što su škola, lekari sa 10,4%. Nešto učestaliji izvor informisanja je socijalno okruženje, tj. društvo mlade osobe sa 18,9%. Kao dominantan izvor informisanja sa preko 60% se javljaju uopšteno mediji, pri čemu je manji uticaj tzv. tradicionalnih medija (TV, radio, štampani mediji) sa nekih 12,5%, dok je „ostatak“ od preko 48% vezan za informisanje preko interneta (podjednako portali, youtube) i dominantno „društvene mreže“ sa 25,5% uticaja. Ove okolnosti bi svakako trebalo uzeti u obzir prilikom kreiranja preventivnih programa namenjenih mladima.

Specijalna bolnica „Vita“ svake godine sprovodi istraživanja na teme rizičnih oblika ponašanja mladih sa posebnim akcentom na zloupotrebu droga, alkohola i kockanja u cilju podizanja svesti o štetnosti i posledicama ovakvih oblika ponašanja.