(istraživanje bolnice Vita iz 2012. godine, na uzorku mladih od 15 do 30 godina starosti)
Mladi u Novom Sadu su okruženi drogom, što potvrđuje podatak da 57,1% mladih Novosađanki i Novosađana uzrasta od 15 do 30 godina u svom neposrednom okruženju imaju poznanika koji zloupotrebljava drogu – ukazuju rezultati najnovijeg istraživanja koje je povodom 26. juna, Svetskog dana borbe protiv droge, sprovela Specijalna bolnica za bolesti zavisnosti „Vita“.
Istraživanje „Novosađani i droga“ sprovedeno je od 13. do 15. juna 2012. godine u Novom Sadu na slučajnom uzorku od 441 Novosađanki i Novosađana uzrasta od 15 do 30 godina.
Cilj istraživanja je bio da se utvrdi stepen izloženosti mladih rizicima, odnosno dostupnosti droge kao društvenom faktoru rizika, kao i informisanosti i ispravnosti stavova o drogama, kao stepenu pripremljenosti mladih na izazove odrastanja.
Na visok rizik od droge tokom odrastanja mladih u Novom Sadu ukazuju i podaci da je čak 58% ispitanih bilo direktno ponuđeno nekom od droga, da 45,3% njih zna gde i od koga može da se nabavi droga, a da je 22,8% njih i probalo neku od droga.
Informisanost i ispravan stav mladih prema drogama predstavlja i meru njihove pripremljenosti na izazove koji ih okružuju.
Međutim, istraživanje bolnice Vita pokazuje da su kod mladih Novosađana i dalje u značajnoj meri prisutne predrasude i zablude o drogama:
- tako, podelu na takozvane „lake i teške“ droge podržava čak 64% ispitanika
- a 35% ispitanih smatra da se droga može uzimati kontrolisano i u specijalnim prilikama
Ovakvi stavovi ukazuju na nedovoljnu kritičnost i distancu prema takozvanim „lakim“ drogama i predstavljaju povećan rizik za njihovu zloupotrebu.
Prema daljim rezultatima Vite, ono što ohrabruje jeste podatak da 63,6% ispitanih smatra da je narkomanija izlečiva bolest, kao i to da 58,4% ispitanika smatra da je za rešenje problema narkomanije potrebna stručna pomoć, a ne samo čvrsta volja i prestanak unošenja droge.
Ovakav stav ukazuje na delimičnu demistifikaciju narkomanije kao bolesti, koja može da motiviše one kojima se problem desio da potraže pomoć, jer postoji rešenje. Navedeni rezultati pokazuju i to da su mladi spremniji zavisniku u okruženju dati drugu šansu da se uključi u normalne životne tokove, što olakšava njegovu resocijalizaciju – rekao je Milan Vlaisavljević, direktor Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti Vita i autor projekta
Što se tiče izvora informisanja mladih o problemu narkomanije, najviše njih informacije dobijaju putem interneta, 24,9%, zatim putem ostalih medija (TV, novine, radio) 20,7%, škole 17,1%, dok njih 15,4% nisu zainteresovani za ovu temu. Roditelji i drugari su podjednak izvor informacija, tj. na nivou 10-11 odsto.
Momci u mnogo većem riziku
Mladi Novosađani po pitanju droge odrastaju i žive u značajno rizičnijem neposrednom okruženju od Novosađanki, pa tako njih 63,2% poznaje nekoga ko koristi droge, dok je kod devojaka taj procenat 51%. Prema daljim rezultatima Vite, čak 69% Novosađana bilo je direktno ponuđeno nekom od droga, dok se u istoj situaciji našlo 47% Novosađanki. Razlike su posebno izražene u procentu onih koji su imali iskustvo sa nekom od droga, 30,5% mladih Novosađana, nasuprot 15% Novosađanki.
Pored navedenih razlika, istraživanje je pokazalo i to da su mladi Novosađani manje kritični i oprezni u svojim stavovima prema drogi.
Čak 70% njih opravdava podelu na „lake i teške“ droge (nasuprot 57,5% devojaka), a dvostruko više (44,5% momaka nasuprot 22,5% devojaka) pokazuje nedostatak opreza stavom da se droga može uzimati kontrolisano i u posebnim prilikama bez značajnih posledica.
- 57.1% mladih poznaje nekog u svom neposrednom okruženju ko konzumira drogu 57.1%
- od tog procenta 63.2% je muških 63.2%
- a ženskih je 51% 51%
- 58% mladih je bilo ponuđeno nekom od droga 58%
- od tog procenta 69% je muških 69%
- a ženskih je 47% 47%
- 22.8% mladih je je probalo drogu 22.8%
- od tog procenta 30.5% je muških 30.5%
- a ženskih je 15% 15%
- 45.3% mladih zna gde i od koga se može nabaviti droga 45.3%
- od tog procenta 54% je muških 54%
- a ženskih je 36.6% 36.6%
- 64% mladih gaji predrasudu da postoje teške i lake droge 64%
- od tog procenta 70% je muških 70%
- a ženskih je 57.5% 57.5%
- 35% mladih gaji predrasudu da se droga može uzimati povremeno i pod kontrolom 35%
- od tog procenta 44.5% je muških 44.5%
- a ženskih je 25.2% 25.2%
- 63.6% mladih ima ispravan stav da je narkomanija izlečiva bolest 63.6%
- od tog procenta 63.7% je muških 63.7%
- a ženskih je 63.5% 63.5%
- 58% mladih ispravno smatra da je za rešenje narkomanije potrebna stručna pomoć 58%
- od tog procenta 59% je muških 59%
- a ženskih je 57% 57%
Izvori informisanja mladih o problemu narkomanije
%
Ne zanima ih tema
%
drugari
%
porodica (roditelji)
%
Škola
%
Mediji
%
Internet
Poređenje sa rezultatima istraživanja iz 2010. godine
U odnosu na pre dve godine, rezultati pokazuju da su mladi u nešto manjoj meri izloženi drogama u svom neposrednom okruženju (2010. 61,3% – 2012. 57,1%) i u manjoj meri su informisani gde i od koga može da se nabavi droga (2010. 54,3% – 2012. 45,3%) – pokazuje poređenje rezultata sa istaživanja bolnice Vita iz 2010. godine, sprovedenog u Novom Sadu po istoj metodologiji.
Međutim, prisutan je znatno veći broj onih koji su direktno ponuđeni nekom drogom (2010. 48,5% – 2012. 58%).
Navedene promene mogu se dovesti u vezu sa „menjanjem strategije“ u distribuciji droge, koja ide ka većoj diskreciji, ali snažnijem „direktnom marketingu“ – dodaje Vlaisavljević.
Procenat onih koji su probali drogu nije se značajno menjao (2010. 22,41% – 2012. 22,8%), ali jeste broj onih koji opravdava podelu na „lake i teške“ droge (2010. 59,6% – 2012. 64%).
Navedena razlika ukazuje na smanjenje kritičnosti prema određenim drogama, što u budućnosti povećava rizik od njihove zloupotrebe.
Mladi koji su bili ponuđeni nekom od droga
%
2010. godine
%
2012. godine
Mladi koji znaju gde i od koga može da se nabavi droga
%
2010. godine
%
2012. godine
Mladi sa predrasudom da postoje teške i lake droge
%
2010. godine
%