Prema istraživanjima Svetske zdravstvene organizacije, alkoholizam se nalazi na trećem mestu među bolestima savremenog sveta, odmah iza srčanih i malignih bolesti.

Od zloupotrebe alkohola u svetu godišnje umre 4% ljudi, gotovo isto kao i od kancera (4,5%) ili od visokog krvnog pritiska (4,8%). Alkoholizam, tj. posledice alkoholizma u Evropi godišnje odnesu oko 55.000 žrtava.

Možda je problem sa alkoholom najvidljiviji kada obratimo pažnju na situaciju u saobraćaju. Učesnici u saobraćaju pod dejstvom alkohola predstavljaju veliku opasnost jer svojim ponašanjem ugrožavaju sebe ali i druge učesnike u saobraćaju. Pijani ili pripiti vozači, motociklisti, biciklisti i pešaci stalni su izvor opasnosti u saobraćaju i najčešći su izazivači saobraćajnih nezgoda.

Specifičnosti alkoholizma

Iako ima dosta sličnosti sa drugim bolestima zavisnosti, pre svega sa narkomanijom, alkoholizam ima i svojih specifičnosti. Za razliku od narkomanije, alkohol i alkoholizam se neopravdano tolerišu u našoj sredini, a ponekad se i podstiče zloupotreba raznim običajima.

U Srbiji je postojao, ali više ne u toj meri organizovani sistem koji je prepoznavao alkoholizam u ranim fazama i pomoću zakonske obaveze alkoholičare upućivao na lečenje alkoholizma (npr. u radnim organizacijama).

Preterana tolerancija okoline i izostanak adekvatnog odgovora sistema u današnje vreme dovelo je do toga da se alkoholičari na lečenje javljaju sve više u poodmakloj fazi bolesti i to najčešće zbog sekundarnih, medicinskih oboljenja koje je alkoholizam prouzrokovao ili kada porodica stigne do dna i više ne može da trpi patnju koju alkoholizam donosi u njihov život. Na taj način lečenje alkoholizma se dodatno komplikuje, a rezultati lečenja postaju neizvesniji.

Lečenje alkoholizma

Danas postoje efikasne metode za lečenja alkoholizma koji uključuju kombinaciju

  • medikamentozne terapije i
  • psihoterapijske podrške

 

U okviru različitih metoda lečenja alkoholizma najefikasnija se pokazala grupna terapija koja uključuje i učešće i podršku porodice pacijenta.

Da bi terapijski proces bio zaokružen, neizostavan deo je i rad na resocijalizaciji pacijenta, koji na taj način treba ponovo da nađe svoje mesto u društvenom sistemu i time obezbedi motivaciju za život bez alkohola.